Osnivač (uz suosnivača ZEPTERINVESTA) i vlasnik gospođa Madlena Zepter građanka Beograda i sveta, sveta i Beograda, poklonila je svom rodnom gradu još jednu kulturnu ustanovu koja je već na početku rada, zbog svog značaja i visokog kvaliteta, postala mesto okupljanja ne samo publike i ljubitelja umetnosti našeg grada već i šire ljudi iz regiona i celoga sveta. Odlukom Ministarstva kulture Republike Srbije ova ustanova je registrovana kao prvi privatni umetnički muzej u Srbiji – MUZEJ ZEPTER.

Otvoren je 1. jula 2010. godine u značajnom arhitektonskom spomeniku, u istorijskom jezgru grada Beograda i u blizini najvrednijih ustanova kulture i obrazovanja (Srpske akademije nauka i umetnosti, Filozofskog, Filološkog i Fakulteta likovnih umetnosti…) u Knez Mihailovoj 42.

Glavna delatnost MUZEJA ZEPTER je da sistematski prikuplja, štiti, čuva, proučava, izlaže i publikuje dela umetnosti. Ideja je da se na jednom mestu nađu dela i umetnici koji mogu da dočaraju sliku kompleksne likovne pozornice umetnosti u Srbiji druge polovine 20. veka i početka novog milenijuma.

Osnovna osobenost KOLEKCIJE našeg muzeja je da ona neguje kontinuitet, u smislu onoga što je jednom prilikom izjavio Stojan Ćelić, kada je govorio o „pravu na sve“: „Mi smo (to) proveravali u sopstvenim okvirima. Tako smo sa Čelebonovićem saznavali šta je pravi sjaj slikarstva, sa Lubardom gde su granice uspona, sa Gvozdenovićem u šta se može posvećeno ući u punoj zrelosti, sa Tabakovićem kako se dotiču prostori iracionalnog.“ Učeći na najboljim primerima u svojoj sredini, posmatrajući dela na značajnim izložbama koje je Beograd imao privilegiju da ugosti, ali boraveći i u evropskim, pa i svetskim metropolama umetnosti, naši umetnici su, pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, širili vidike i hrabrili se da istraju na svojim umetničkim putevima. Na taj način su izrasli u ličnosti koje su postale temelj naše modernosti na koju će se nadovezati buduće generacije. Tako se i brisala granica između provincija i vodećih umetničkih središta. Na tim putevima iznikle su izrazite stvaralačke individualnosti koje su obeležile svoje vreme i celokupnu domaću umetnost druge polovine 20. veka. Naša KOLEKCIJA nastoji upravo to da istakne. I zbog toga se u zbirci nalaze dela slikara i vajara koji su bili i članovi raznih umetničkih grupa, kao što su Zadarska, Decembarska, Jedanaestorica, Mediala. Tu su i predstavnici najradikalnijih pojava, poput enformela i drugih vidova apstrakcije, predstavnici nove, narativne i poetske figuracije, pop arta i nove predmetnosti, novi divlji i transavangarda, fantastika, gotovo svi drugi pravci i pojave kraja veka i milenijuma, uključujući i određene primere konceptualizma i postkonceptualizma. U KOLEKCIJI su zastupljeni mnogi profesori Fakulteta likovnih i Fakulteta primenjenih umetnosti iz Beograda kao i profesori Akademije umetnosti iz Novog Sada, koji su formirali i formiraju naše mlade naraštaje, kao i članovi Srpske akademije nauka i umetnosti – najreprezentativnije kulturne ustanove. I razume se – plejada mladih, onih koji će tek ući u istoriju naše, a možda i evropske umetnosti.

Za tri godine rada MUZEJA ZEPTER, u KOLEKCIJI se  broj zastupljenih umetnika od 134 popeo na 164 a broj dela sa 350 na preko 400. Nastavljajući sa obogaćivanjem KOLEKCIJE, broj dela do 2020. je narastao na 570 dela sa tendencijom da se svake godine KOLEKCIJA uvećava određenim  brojem dela. Sve nove akvizicije stavljaju se na naš sajt pod Dela i umetnici. U brižljivom popunjavanju zbirke posebna pažnja je posvećena tehnici pastela i delima  onih koji su na pragu napuštanja Fakulteta likovnih umetnosti.

Opremljen savremenom tehnikom i svim onim što zahteva muzejska delatnost, MUZEJ ZEPTER je živi organizam u kome su vrata otvorena za široku lepezu kulturnih događanja – za kamerne koncerte i video projekcije, tribine i promocije, predavanja i diskusije, tematske susrete i stručne razgovore. Drugim rečima, želja nam je da MUZEJ funkcioniše kao kulturni centar u kojem će se smenjivati manifestacije najviših dometa i vrhunskih standarda.

I još nešto: želja nam je da imamo prosvetarsku, obrazovnu i prevashodno kulturnu misiju.

Iako je Gombrih smatrao da je teško, gotovo nemoguće u isti mah zadovoljiti i zahtevima stručnosti i interesovanjima publike, naša ambicija je da upravo pomirimo te antipode i da našom kulturnom misijom doprinesemo da umetnost, pre svega umetnost iz naše KOLEKCIJE, bude ovde široko prihvaćena od publike, ali isto tako da bude prikazana i svetu. Ukoliko u tome uspemo – a verujemo da hoćemo – razlozi našega postojanja biće opravdani, a ciljevi naše delatnosti ispunjeni.